Izborni programi za učenike prvog razreda (na upisu se biraju dva od ponuđena četiri)
JEZIK, MEDIJI I KULTURA | |
Cilj učenja izbornog programa jezik, mediji i kultura je da doprinese unapređivanju komunikacijskih veština, razvoju medijske kulture i usvajanju kulturnih obrazaca koji će učeniku omogućiti snalaženje u savremenom svetu, izgradnju identiteta i dalji profesionalni razvoj. | |
Po završetku programa učenik će biti u stanju da:
- kritički razmatra pozitivan i negativan uticaj medija;
- procenjuje značaj i uticaj informacija i izvora informacija i povezuje ih sa sopstvenim iskustvom radi rešavanja različitih situacija;
- prepoznaje primere manipulacije, diskriminacije i govora mržnje u medijima i ima kritički odnos prema njima;
- odgovorno se odnosi prema kreiranju sopstvenih medijskih poruka;
- komunicira na konstruktivan način;
- iskazuje spremnost da učestvuje u akcijama čiji je cilj unapređivanje medijske kulture;
- razlikuje kulturne od popularnih sadržaja i na osnovu toga donosi vrednosne sudove.
Razred | Prvi |
Godišnji fond časova | 37 časova |
ISHODI
Na kraju prvog razreda učenik će biti u stanju da: |
TEMA | SADRŽAJI |
– razlikuje uspešan od neuspešnog javnog nastupa;
– prepoznaje govor tela u javnim nastupima; – razmatra javni nastup sa stanovišta uticaja koji govornik želi da postigne; – prepoznaje elemente manipulacije u javnom nastupu i kritički se prema njima postavlja; – demonstrira pravila uspešnog javnog nastupa;
|
JAVNI NASTUP
|
Uvod u program.
Šta javni nastup čini uspešnim? Saveti za uspešan javni nastup. Verbalna i neverbalna komunikacija u javnim nastupima. Asertivna komunikacija. Izraz i stil govornika. Savremene tehnike u javnim nastupima. Efekat svetlosti i zvuka na ubedljivost nastupa. Poznati govornici današnjice. Javni nastupi u medijima. Moć uticaja na slušaoce javnog nastupa. Manipulacija. Motivacioni govornici. Konfrontiranje, sukob mišljenja, zagovaranje i pregovaranje u javnim nastupima. Javni nastupi nekad i sad. Poznati govornici u prošlosti. Dikcija, estetika i kultura u javnim nastupima. Trema u javnim nastupima i način njenog prevazilaženja. |
– kritički se odnosi prema medijskim sadržajima, razlikuje činjenice od interpretacije; – bira medijske sadržaje rukovodeći se njihovim kvalitetom i sopstvenim potrebama; – izražava negativan stav prema prepoznatim primerima medijske nekulture i zlopupotrebe medija; – odgovorno kreira i šalje poruke posredstvom medija; – prepozna primere ugrožavanja prava na slobodu govora i primere ugrožavanja privatnosti ljudi; – razlikuje moći i ograničenja različitih medija; – predviđa dalji razvoj medija, njegove prednosti i opasnosti; |
KREATORI I PRIMAOCI MEDIJSKIH PORUKA
|
Mediji kao sredstvo informisanja, obrazovanja, zabave, širenja kulture, manipulacije.
Predstavljanje dece i mladih u medijima, njihova upotreba i zloupotreba. Medijske poruke. Stereotipi. Diskriminacija. Lažne vesti. Manipulacija. Senzacionalizam u medijima. Ugrožavanje privatnosti ljudi radi dobijanja ekskluzivnih vesti. Kultura i nekultura u medijima. Govor mržnje u medijima. Sloboda govora – upotreba i zloupotreba, zakonska regulativa. Kreiranje medijskog sadržaja. Odgovornost i moralnost. Moć uticaja i ograničenja različitih medija. Mediji – faktor formiranja ili praćenja ukusa javnosti? Budućnost medija. |
– uporedi različite vrednosne kategorije, odabere prihvatljivu i obrazloži izbor;
– izdvoji komercijalne sadržaje koji oblikuju stavove/vrednosti, prepozna skrivena značenja i kritički ih ispita upoređujući ih sa drugim izvorima; – vrednuje kulturne događaje, samostalno iz odabira i posećuje.
|
VREDNOSTI | Šta označava kultura: način oblačenja ljudi, običaje, porodični život, obrasce provođenja slobodnog vremena, načine rada i stvaranja, religijske obrede? Primeri društva/kulture: britansko, nemačko, japansko, latinoameričko…
Vrednosti i vrednosni sudovi(dobro – loše; dobro – zlo; lepo – ružno; sveto – svetovno; korisno – štetno; prijatno – neprijatno; tačno – netačno; uspešno – neuspešno; istinito – lažno; pristojno – nepristojno; umetničko – neumetničko. Komercijalni sadržaji u različitim medijima (reklame, skrivene poruke, poruke koje su namenjene emocijama, plasiranje robe, sadržaja, stilova života, ideja), skrivene poruke u svakodnevnom životu; vrednovanje poruka uz pomoć različitih izvora. Vrednosti u kulturi. Kič i šund, sa stanovišta učenika. |
Ključni pojmovi: javni nastup, mediji i medijske poruke, manipulacija, vrednosti.
POJEDINAC, GRUPA I DRUŠTVO | |
Cilj učenja izbornog programa pojedinac, grupa i društvo je osposobljavanje učenika za kritičko sagledavanje mesta pojedinca i grupa u društvu, njihovih uloga, prava, odgovornosti i međuzavisnosti, radi razvijanja znanja, veština, vrednosti i stavova neophodnih za konstruktivnoučešće u različitim situacijama svojstvenim savremenom dinamičnom društvu. | |
Po završetku programa učenik će biti u stanju da:
- argumentovano diskutuje o društvenim pojavama imajući u vidu poziciju pojedinca, grupe i društva;
- uočava i analizira različite vrste interakcijskih procesa u društvu i međuzavisnost između pojedinaca, grupa i društva;
- prepozna načine uticaja i manipulacije pojedinca, grupe i društva;
- ilustruje na primerima i primeni u realnim situacijama mehanizme razgradnje negativnih društvenih stereotipa;
- iskazuje prosocijalne stavove, vrednosti, osetljivost za etičko prosuđivanje;
- prepoznaje specifičnosti istraživanja u društvenim naukama.
Razred | Prvi |
Godišnji fond časova | 37 časova |
ISHODI
Na kraju prvog razreda učenik će biti u stanju da: |
TEME | SADRŽAJI |
– prepozna multiperspektivnost pristupa programu i navede nauke koje se bave pitanjima pojedinca, grupe, društva;
– učestvuje u donošenju pravila ponašanja u grupi; – opiše svojim rečima svrhu socijalnih eksperimenata; – kritički razmatra pojavu uzora, idola i vođa i njihov uticaj na pojedince, grupe, društvo; – opiše na primeru uticaj medija na formiranje uzora, idola i vođa; – identifikuje osobe, na lokalnom ili globalnom nivou, koje su bile ili su sada vođe i idoli; – proceni mogući razvoj događaja u svetu imajući u vidu aktuelne svetske vođe; – deluje proaktivno štiteći prava i interese nekog pojedinca, grupe ili društva. – objasni na primeru razliku između usamljenosti i samoće; – kritički razmatra probleme sa kojima se suočavaju odbačeni pojedinci; – povezuje procese tehnologizacije sveta i povećane usamljenosti i otuđenosti ljudi; – prepoznaje stereotipe i predrasude u primerima odbačenosti; – procenjuje moguće posledice usamljenosti, odbačenosti i otuđenosti u životu ljudi u budućnosti.
|
OD UZORA I IDOLA DO VOĐA I SLEDBENIKA | Uvod u program
Uzori, idoli i idolatrija – slično, a različito. Može li se odrasti bez uzora i idola? Čemu oni služe? Uzori i idoli današnjih mladih ljudi i njihovih roditelja – ima li razlike? Kako se postaje idol? Najpoznatija masovna euforija 60-tih godina 20. veka – bitlsomanija. Kako je do nje došlo? Šta vođu čini vođom? Vođe, uzori i idoli u različitim oblastima (politika, vojska, sport, umetnost, nauka, tehnika…) i njihov uticaj. Da li ima vođe bez sledbenika? Kako vođe utiču na sledbenike? Šta je konformizam, koje su njegove posledice i kako mu se odupreti. Kakav je uticaj medija na stvaranje uzora, idola, vođa? Vođe u prošlosti koje su promenile svet (na bolje ili nagore). Za koga se danas u svetu može reći da je vođa? Zašto?
|
USAMLJENOST, ODBAČENOST, OTUĐENOST | Sam u masi. Veliki gradovi i usamljenost. Napuštena sela i samoća starih.
Nove tehnologije –uzrok ili rešenje usamljenosti mladih. Veliki brat i drugi rijaliti programi otuđenosti – zašto imaju veliku gledanost? Osamljenost kao izbor. Isposnici i samoća. Poznati odbačeni pojedinci u prošlosti – zašto ih je društvo odbacilo? Inkvcizicija – odnos prema pojedincima optuženim za jeres. Galileo Galilej – odustajanje od uverenja radi zaštite od odbačenosti. Rasistička diskriminacija – odbačenost zbog boje kože. Odbačenost starih, bolesnih, siromašnih i drugačijih u savremenom svetu. Ejdžizam – prihvaćena diskriminacija. Solidarnost među ljudima i prihvatanje različitosti kao ravnoteža odbačenosti i otuđenosti.
|
Ključne reči: međuzavisnost,uzori, idoli, vođe, usamljenost, odbačenost, otuđenost.
ZDRAVLJE I SPORT | |
Cilj učenja izbornog programa zdravlje i sport je da učenik, na osnovu proučavanja različitih aspekata zdravog života, razvije znanja, veštine, stavove i vrednosti koji su u funkciji očuvanja i unapređivanja zdravlja i kulture telesnog vežbanja. | |
Po završetku programa učenik će biti u stanju da:
- pronalazi relevantne izvore informacija o značaju redovnog fizičkog vežbanja –sporta i rekreacije i koristi ih u formiranju zdravih životnih navika;
- prepozna i kritički proceni potencijalno rizične situacije po zdravljei u skladu sa tim odgovorno reaguje;
- odabere i primeni raznovrsne programe fizičkog vežbanja – sporta i rekreacije, oporavka i zdrave ishrane, u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima;
- pokreće i preduzima inicijative kojima se promovišu značaj fizičkog vežbanja i zdrav način života.
Razred | Prvi |
Godišnji fond časova | 37 časa |
ISHODI
Na kraju prvog razreda učenik će biti u stanju da: |
TEME | SADRŽAJI |
– učestvuje u donošenju pravila ponašanja u grupi;
– dovede u vezu delovanje psihoaktivnih supstanci na fizičko i mentalno stanje osobe sa pojavom zavisnosti i teškoćama odvikavanja; – prepozna i odupre se pritisku sredine da koristi cigarete, alkohol, drogu; – argumentovano diskutuje o manipulaciji mladima da koriste psihoaktivne supstance, uticaju medija na formiranje ideala fizičkog izgleda, fizičkim aktivnostima, sportu i rekreaciji i načinu ishrane; – prepoznaje odgovornost države, škola, medija i sportskih klubova u suzbijanju korišćenja psihoaktivnih supstanci kod mladih; – ilustruje primerom značaj sportsko-rekretivnih aktivnosti u prevenciji zavisnosti i njenom prevazilaženju; – dovede u vezu dobrobiti redovne fizičke aktivnosti sarazličitim aspektima zrelosti; – prepozna uticaj fizičkih aktivnosti na doživljaj sopstvenog tela i razvoj samopouzdanja; – dovede u vezu uticaj fizičkog vežbanja na pojedine hormone; – povezuje fizičko vežbanje sa reproduktivnim zdravljem i sterilitetom; – navede principe pravilne ishrane i primenjuje ih u svom svakodnevnom životu; – prepoznaje rizike neodgovarajućih dijeta i ne primenjuje ih; – razlikuje specifičnosti vežbanja u sportu i van sporta i planira sopstvene fizičke aktivnosti u skladu sa potrebama, mogućnostima i interesovanjima; – kritički proceni i odbere pouzdane informacije o programima vežbanja, oporavka i ishrane; – odabere prizvode koji odgovaraju njegovim fizičkim i umnim naporima. |
SPORT I PSIHOAKTIVNE SUPSTANCE
|
Uvod u program.
Kako deluju psihoaktivne supstance na organizam mladih? Povodi i razlozi za početak upotrebe duvana. Uticaj duvana na fizičke sposobnosti. Istine i zablude o alkoholu. Sportski rezultat, alkohol i kofein. Otvoren, verbalni, prikriveni, neizgovoreni pritisak sredine na upotrebu psihoaktivnih supstanci i mogući odgovori na njega. Uticaj fizičkog vežbanja na odvikavanje od psihoaktivnih supstanci. Sportsko-rekreativne aktivnosti kao vid prevencije zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i pomoć u procesu odvikavanja. Moć i odgovornost države, medija i sportskih klubova u zaštiti mladih od zlopupotrebe psihoaktivnih supstanci. Sportisti i izazovi dopinga. Profesionalni sport i zdravlje – cena pritiska da se postigne vrhunski sportski rezlutat. |
FIZIČKA AKTIVNOST I REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE
|
Sportske aktivnosti i polna, emocionalna i socijalna zrelost.
Mediji i njihova uloga u formiranju ideala fizičkog izgleda mladih danas. Fizička aktivnost, zadovoljstvo sopstvenim telom i intimnost. Kako sportsko rekreativne aktivnosti deluju na naše hormone? Povezanost fizičkog vežbanja i sportsko-rekreativnih aktivnosti sa samopouzdanjem. Vrste fizičkih aktivnosti i njihov uticaj na reproduktivno zdravlje. Preterano vežbanje i problem steriliteta. |
|
PRAVILNA ISHRANA I FIZIČKO VEŽBANJE U SPORTU I REKREACIJI
|
Telesna masa, struktura tela, indeks telesne mase, bazalni metabolizam.
Principi zdrave ishrane. Ishrana mladih – namirnice koje su prema sastavu, energetskoj vrednosti i značaju neophodne za fizičke i umne napore. Uticaj medija na izbor programa fizičkog vežbanja isuplemenata-dodataka ishrani. Preterana mršavost i gojaznost – rizici i komplikacije po zdravlje. Dijete i fizičko vežbanje – vrste, svrha, posledice. Pouzdani i nepouzdani izvori informacija o fizičkom vežbanju. Sport i rekreacija kao efikasan način za regulaciju telesne težine. Sličnosti i razlike u ishrani i fizičkom vežbanju u sportu i rekreaciji. Najčešći programi vežbanja, oporavka koje mladi biraju i ishrana– vrste, prednosti i nedostaci. Ideal fizičkog izgleda, sport i rekreacija i način ishrane nekad i sad. Najčešće zablude u vezi sa ishranom i fizičkim aktivnostima. Kako se mladi informišu o zdravim životnim navikama? |
Ključni pojmovi: zdravlje, ishrana, fizička aktivnost, sportsko-rekreativne aktivnosti, psihoaktivne supstance, prevencija.
PRIMENJENE NAUKE | |
Cilj učenja izbornog programa Primenjene nauke je da doprinese razvoju naučne i tehnološke kompetencije učenika,tj. razvoju naučnog pogleda na svet, sistema vrednosti isposobnosti potrebnih za odgovornu ulogu u društvu i dalji lični i profesionalni razvoj. | |
Po završetku programa učenik će biti u stanju da:
- demonstrira razumevanje pojmova fundamentalna i primenjena nauka;
- procenjuje značaj i uticaj naučnih dostignuća na svakodnevni život;
- demonstrira razumevanje značaja primene zelenih principa u okviru novih naučnih i tehnoloških dostignuća;
- istražuje, analizira i kritički procenjuje rezultate istraživanja;
- prikuplja, analizira i obrađuje rezultate merenja;
- osmišljava i preduzima istraživanje u rešavanju problema, odgovorno se odnoseći prema svom životu, životu drugih i životnoj sredini;
- iskaže i obrazloži pozitivan stav prema sticanju naučnih znanja i primeni naučne metodologije.
Razred
Godišnji fond |
Prvi
37 časova |
ISHODI
Po završetku prvog razreda učenik će biti u stanju da: |
TEME |
SADRŽAJI |
– obrazloži motiv izbora programa, učestvuje u donošenju pravila ponašanja u grupi i poštuje dogovorena pravila;
– razlikuje fundamentalne i primenjene nauke; – tumači rezultate naučnih istraživanja sa različitih aspekata; – procenjuje značaj zelenih principa u okviru novih naučnih i tehnoloških dostignućai uticaj nauke na svakodnevni život; – izrazi jasne stavove o važnosti nauke i tehnologije, značaju inovacija, kontinuiranom, doživotnom učenju i važnosti sopstvenog uticaja na budućnost razvoja društva; – posmatra/meri i identifikuje svojstva/osobine objekta istraživanja; – prikupi, odabere i obradi informacijerelevantne za istraživanje, koristeći IKT; – prikaže rezultate istraživanja; |
UVOD U ISTRAŽIVANJE | Izrada modela „zelena kuća“.
Solarni panel. Izrada prototipova polupropustljivih membrana. Čovek i klima. Fundamentalne i primenjene nauke, multidisciplinarni pristup nauci. Obrazovanje kao primenjena nauka. Nauka i tehnologija u svakodnevnom životu. „Zeleni principi” u savremenoj nauci. Otkrića koja su promenila svet. Zanimljivieksperimenti.
|
– obrazloži izbor teme/ideje projekta;
– dizajnira i realizuje projekat odgovorno se odnoseći prema sebi, saradnicima i životnoj sredini; – predstavi rezultate/proizvod; – kritički proceni sopstveni rad i rad saradnika u grupi. |
MOJ PROJEKAT |
Samostalna/grupna izrada projekta na odabranu temu |
Ključne reči: naučni metod, primenjene nauke, naučnik/istraživač/pronalazač, tehnologija, inovacije, životna sredina
Ostavite komentar