Izborni programi za učenike prvog razreda (na upisu se biraju dva od ponuđena četiri)

Izborni programi za učenike prvog razreda (na upisu se biraju dva od ponuđena četiri)

JEZIK, MEDIJI I KULTURA
Cilj učenja izbornog programa jezik, mediji i kultura  je da doprinese unapređivanju komunikacijskih veština, razvoju medijske kulture i usvajanju kulturnih obrazaca koji će učeniku omogućiti snalaženje u savremenom svetu, izgradnju identiteta i  dalji profesionalni razvoj.

Po završetku programa učenik će biti u stanju da:

  • kritički razmatra pozitivan i negativan uticaj medija;
  • procenjuje značaj i uticaj informacija i izvora informacija i povezuje ih sa sopstvenim iskustvom radi rešavanja različitih situacija;
  • prepoznaje primere manipulacije, diskriminacije i govora mržnje u medijima i ima kritički odnos prema njima;
  • odgovorno se odnosi prema kreiranju sopstvenih medijskih poruka;
  • komunicira na konstruktivan način;
  • iskazuje spremnost da učestvuje u akcijama čiji je cilj unapređivanje medijske kulture;
  • razlikuje kulturne od popularnih sadržaja i na osnovu toga donosi vrednosne sudove.

 

Razred Prvi
Godišnji fond časova 37 časova

 

ISHODI

Na kraju prvog razreda učenik će biti u stanju da:

TEMA SADRŽAJI
–   razlikuje uspešan od  neuspešnog javnog nastupa;

–   prepoznaje govor tela u javnim nastupima;

–   razmatra javni nastup sa stanovišta uticaja koji govornik želi da postigne;

–   prepoznaje elemente manipulacije u javnom nastupu i kritički se prema njima postavlja;

–   demonstrira pravila uspešnog javnog nastupa;

 

JAVNI NASTUP

 

Uvod u program.

Šta javni nastup čini uspešnim? Saveti za uspešan javni nastup.

Verbalna i neverbalna komunikacija u javnim nastupima.

Asertivna komunikacija.

Izraz i stil govornika.

Savremene tehnike u javnim nastupima. Efekat svetlosti i zvuka na ubedljivost nastupa.

Poznati govornici današnjice.

Javni nastupi u medijima.

Moć uticaja na slušaoce javnog nastupa.

Manipulacija. Motivacioni govornici.

Konfrontiranje, sukob mišljenja, zagovaranje i pregovaranje u javnim nastupima.

Javni nastupi nekad i sad. Poznati govornici u prošlosti.

Dikcija, estetika i kultura u javnim nastupima.

Trema u javnim nastupima i način njenog prevazilaženja.

 

–   kritički se odnosi prema medijskim sadržajima, razlikuje činjenice od interpretacije;

–   bira  medijske sadržaje  rukovodeći se njihovim kvalitetom i sopstvenim potrebama;

–   izražava negativan stav prema prepoznatim  primerima medijske nekulture i zlopupotrebe  medija;

–   odgovorno kreira i šalje poruke posredstvom medija;

–   prepozna primere ugrožavanja  prava  na  slobodu govora i primere ugrožavanja privatnosti ljudi;

–   razlikuje  moći i ograničenja različitih medija;

–   predviđa dalji razvoj medija, njegove prednosti i opasnosti;

KREATORI I PRIMAOCI MEDIJSKIH PORUKA

 

Mediji kao sredstvo informisanja, obrazovanja, zabave, širenja kulture, manipulacije.

Predstavljanje dece i mladih u medijima, njihova upotreba i zloupotreba.

Medijske poruke. Stereotipi. Diskriminacija. Lažne vesti. Manipulacija.

Senzacionalizam u medijima. Ugrožavanje privatnosti ljudi radi dobijanja ekskluzivnih vesti.  Kultura i nekultura u medijima.

Govor mržnje u medijima.

Sloboda govora – upotreba i zloupotreba, zakonska regulativa.

Kreiranje medijskog sadržaja. Odgovornost i moralnost.

Moć uticaja  i ograničenja različitih medija.

Mediji – faktor formiranja ili praćenja ukusa javnosti?

Budućnost medija.

–   uporedi različite vrednosne kategorije, odabere prihvatljivu i obrazloži izbor;

–   izdvoji komercijalne sadržaje koji oblikuju stavove/vrednosti, prepozna skrivena značenja i kritički ih ispita upoređujući ih sa drugim izvorima;

–   vrednuje kulturne događaje, samostalno iz odabira i posećuje.

 

 

 

 

 

 

 

VREDNOSTI Šta označava kultura: način oblačenja ljudi, običaje, porodični život, obrasce provođenja slobodnog vremena, načine rada i stvaranja, religijske obrede? Primeri društva/kulture: britansko, nemačko, japansko, latinoameričko…

Vrednosti i vrednosni sudovi(dobro – loše; dobro – zlo; lepo – ružno; sveto – svetovno; korisno – štetno; prijatno – neprijatno; tačno – netačno; uspešno – neuspešno; istinito – lažno; pristojno – nepristojno; umetničko – neumetničko.

Komercijalni sadržaji u različitim medijima (reklame, skrivene poruke, poruke koje su namenjene emocijama, plasiranje robe, sadržaja, stilova života, ideja), skrivene poruke u svakodnevnom životu; vrednovanje poruka uz pomoć različitih izvora.

Vrednosti u kulturi. Kič i šund, sa stanovišta učenika.

Ključni pojmovi: javni nastup, mediji i medijske poruke, manipulacija, vrednosti.

 

POJEDINAC, GRUPA I DRUŠTVO
Cilj učenja izbornog programa pojedinac, grupa i društvo je osposobljavanje učenika za kritičko sagledavanje mesta pojedinca i grupa u društvu, njihovih uloga, prava, odgovornosti i međuzavisnosti, radi razvijanja znanja, veština, vrednosti i stavova neophodnih za konstruktivnoučešće u različitim situacijama svojstvenim savremenom dinamičnom društvu.

Po završetku programa učenik će biti u stanju da:

  • argumentovano diskutuje o društvenim pojavama imajući u vidu poziciju pojedinca, grupe i društva;
  • uočava i analizira različite vrste interakcijskih procesa u društvu i međuzavisnost između pojedinaca, grupa i društva;
  • prepozna načine uticaja i manipulacije pojedinca, grupe i društva;
  • ilustruje na primerima i primeni u realnim situacijama mehanizme razgradnje negativnih društvenih stereotipa;
  • iskazuje prosocijalne stavove, vrednosti, osetljivost za etičko prosuđivanje;
  • prepoznaje specifičnosti istraživanja u društvenim naukama.

 

 

Razred Prvi
Godišnji fond časova 37 časova

 

ISHODI

Na kraju prvog razreda učenik će biti u stanju da:

TEME SADRŽAJI
–   prepozna multiperspektivnost pristupa programu i navede nauke koje se bave pitanjima pojedinca, grupe, društva;

–   učestvuje u donošenju pravila ponašanja u grupi;

–   opiše svojim rečima svrhu socijalnih eksperimenata;

–   kritički razmatra pojavu uzora, idola i vođa i njihov uticaj na pojedince, grupe, društvo;

–   opiše na primeru uticaj medija na formiranje uzora, idola i vođa;

–   identifikuje osobe, na lokalnom ili globalnom nivou, koje su bile ili su sada vođe i idoli;

–   proceni mogući razvoj događaja u svetu imajući u vidu aktuelne svetske vođe;

–   deluje proaktivno štiteći prava i interese nekog pojedinca, grupe ili društva.

–   objasni na primeru  razliku između usamljenosti i samoće;

–   kritički razmatra probleme sa kojima se suočavaju odbačeni pojedinci;

–   povezuje procese tehnologizacije sveta i povećane usamljenosti i otuđenosti ljudi;

–   prepoznaje stereotipe i predrasude u primerima odbačenosti;

–   procenjuje moguće posledice usamljenosti, odbačenosti i otuđenosti u životu ljudi u budućnosti.

 

 

 

OD UZORA I IDOLA DO VOĐA I SLEDBENIKA Uvod u program

Uzori, idoli i  idolatrija – slično, a različito.

Može li se odrasti bez uzora i idola? Čemu oni služe?

Uzori i idoli današnjih mladih ljudi i njihovih roditelja – ima li razlike?

Kako se postaje idol?

Najpoznatija masovna euforija 60-tih godina 20. veka – bitlsomanija. Kako je do nje došlo?

Šta vođu čini vođom?

Vođe, uzori i idoli u različitim oblastima (politika, vojska, sport, umetnost, nauka, tehnika…) i njihov uticaj.

Da li ima vođe bez sledbenika? Kako vođe utiču na sledbenike?

Šta je konformizam, koje su njegove posledice i kako mu se odupreti.

Kakav je uticaj medija na stvaranje uzora, idola, vođa?

Vođe u prošlosti koje su promenile svet (na bolje ili nagore).

Za koga se danas u svetu može reći da je vođa? Zašto?

 

USAMLJENOST, ODBAČENOST, OTUĐENOST Sam u masi. Veliki gradovi i usamljenost. Napuštena sela i samoća starih.

Nove tehnologije –uzrok ili rešenje usamljenosti mladih.

Veliki brat i drugi rijaliti programi otuđenosti – zašto imaju veliku gledanost?

Osamljenost kao izbor. Isposnici i samoća.

Poznati odbačeni pojedinci u prošlosti – zašto ih je društvo odbacilo?

Inkvcizicija – odnos prema pojedincima optuženim za jeres. Galileo Galilej – odustajanje od uverenja radi zaštite od odbačenosti.

Rasistička diskriminacija – odbačenost zbog boje kože.

Odbačenost starih, bolesnih, siromašnih i drugačijih u savremenom svetu.

Ejdžizam – prihvaćena diskriminacija.

Solidarnost među ljudima i prihvatanje različitosti kao ravnoteža odbačenosti i otuđenosti.

 

Ključne reči: međuzavisnost,uzori, idoli, vođe, usamljenost, odbačenost, otuđenost.

 

 

ZDRAVLJE I SPORT
Cilj učenja izbornog programa zdravlje i sport je da učenik, na osnovu proučavanja različitih aspekata zdravog života, razvije znanja, veštine, stavove i vrednosti koji su u funkciji očuvanja i unapređivanja zdravlja i kulture telesnog vežbanja.

Po završetku programa učenik će biti u stanju da:

  • pronalazi relevantne izvore informacija o značaju redovnog fizičkog vežbanja –sporta i rekreacije i koristi ih u formiranju zdravih životnih navika;
  • prepozna i kritički proceni potencijalno rizične situacije po zdravljei u skladu sa tim odgovorno reaguje;
  • odabere i primeni raznovrsne programe fizičkog vežbanja – sporta i rekreacije, oporavka i zdrave ishrane, u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima;
  • pokreće i preduzima inicijative kojima se promovišu značaj fizičkog vežbanja i zdrav način života.

 

Razred Prvi
Godišnji fond časova 37 časa

 

ISHODI

Na kraju prvog razreda učenik će biti u stanju da:

TEME SADRŽAJI
–     učestvuje u donošenju pravila ponašanja u grupi;

–     dovede u vezu delovanje psihoaktivnih supstanci na fizičko i  mentalno  stanje osobe sa pojavom zavisnosti i teškoćama odvikavanja;

–     prepozna i odupre se pritisku sredine da koristi cigarete, alkohol, drogu;

–     argumentovano diskutuje o manipulaciji mladima da koriste psihoaktivne supstance, uticaju medija na formiranje ideala fizičkog izgleda, fizičkim aktivnostima, sportu i rekreaciji i načinu ishrane;

–     prepoznaje odgovornost države, škola, medija i sportskih klubova u suzbijanju korišćenja psihoaktivnih supstanci kod mladih;

–     ilustruje primerom značaj sportsko-rekretivnih aktivnosti u prevenciji zavisnosti i njenom prevazilaženju;

–     dovede u vezu dobrobiti redovne fizičke aktivnosti sarazličitim aspektima zrelosti;

–     prepozna  uticaj fizičkih aktivnosti na doživljaj sopstvenog tela i razvoj samopouzdanja;

–     dovede u vezu uticaj fizičkog vežbanja na pojedine hormone;

–     povezuje fizičko vežbanje sa reproduktivnim zdravljem i sterilitetom;

–     navede principe pravilne ishrane i primenjuje ih u svom svakodnevnom životu;

–     prepoznaje rizike neodgovarajućih dijeta i ne primenjuje ih;

–     razlikuje specifičnosti vežbanja  u sportu i van sporta i planira sopstvene fizičke aktivnosti u skladu sa potrebama, mogućnostima i interesovanjima;

–     kritički proceni i odbere pouzdane informacije o programima vežbanja, oporavka i ishrane;

–     odabere prizvode koji odgovaraju njegovim fizičkim i umnim naporima.

SPORT I PSIHOAKTIVNE SUPSTANCE

 

Uvod u program.

Kako deluju psihoaktivne supstance na organizam mladih?

Povodi i razlozi za početak upotrebe duvana.

Uticaj duvana na fizičke sposobnosti.

Istine i zablude o alkoholu.

Sportski rezultat, alkohol i kofein.

Otvoren, verbalni, prikriveni, neizgovoreni pritisak sredine na upotrebu psihoaktivnih supstanci i mogući odgovori na njega.

Uticaj fizičkog vežbanja na odvikavanje od psihoaktivnih supstanci.

Sportsko-rekreativne aktivnosti kao vid prevencije zloupotrebe psihoaktivnih supstanci i pomoć u procesu odvikavanja.

Moć i odgovornost države, medija i sportskih klubova  u zaštiti mladih od zlopupotrebe psihoaktivnih supstanci.

Sportisti i izazovi dopinga.

Profesionalni sport i zdravlje – cena pritiska da se postigne vrhunski sportski rezlutat.

FIZIČKA AKTIVNOST I REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE

 

Sportske aktivnosti i polna,  emocionalna i socijalna zrelost.

Mediji i njihova  uloga  u formiranju ideala fizičkog izgleda mladih danas.

Fizička aktivnost, zadovoljstvo sopstvenim telom i intimnost.

Kako sportsko rekreativne aktivnosti  deluju  na naše  hormone?

Povezanost fizičkog  vežbanja i sportsko-rekreativnih aktivnosti sa samopouzdanjem.

Vrste fizičkih aktivnosti  i njihov uticaj na reproduktivno zdravlje.

Preterano vežbanje i problem steriliteta.

PRAVILNA ISHRANA I FIZIČKO VEŽBANJE U SPORTU I REKREACIJI

 

Telesna masa, struktura tela, indeks telesne mase, bazalni metabolizam.

Principi zdrave ishrane.

Ishrana mladih – namirnice koje su prema sastavu, energetskoj vrednosti i značaju neophodne za fizičke i umne napore.

Uticaj medija na izbor programa fizičkog vežbanja isuplemenata-dodataka ishrani.

Preterana mršavost i gojaznost – rizici i komplikacije po zdravlje.

Dijete i fizičko vežbanje – vrste, svrha, posledice.

Pouzdani i nepouzdani izvori informacija o fizičkom vežbanju.

Sport i rekreacija kao efikasan način za regulaciju telesne težine.

Sličnosti i razlike u ishrani i fizičkom vežbanju u sportu i rekreaciji.

Najčešći programi vežbanja, oporavka koje mladi biraju i ishrana– vrste, prednosti i nedostaci.

Ideal fizičkog izgleda, sport i rekreacija i način ishrane nekad i sad.

Najčešće zablude u vezi sa ishranom i fizičkim aktivnostima. Kako se mladi informišu o zdravim životnim navikama?

Ključni pojmovi: zdravlje, ishrana, fizička aktivnost, sportsko-rekreativne aktivnosti, psihoaktivne supstance, prevencija.

 

 

PRIMENJENE NAUKE
Cilj učenja izbornog programa Primenjene nauke je da doprinese razvoju naučne i tehnološke kompetencije učenika,tj. razvoju naučnog pogleda na svet, sistema vrednosti isposobnosti potrebnih za odgovornu ulogu u društvu i dalji lični i profesionalni razvoj.

Po završetku programa učenik će biti u stanju da:

  • demonstrira razumevanje pojmova fundamentalna i primenjena nauka;
  • procenjuje značaj i uticaj naučnih dostignuća na svakodnevni život;
  • demonstrira razumevanje značaja primene zelenih principa u okviru novih naučnih i tehnoloških dostignuća;
  • istražuje, analizira i kritički procenjuje rezultate istraživanja;
  • prikuplja, analizira i obrađuje rezultate merenja;
  • osmišljava i preduzima istraživanje u rešavanju problema, odgovorno se odnoseći prema svom životu, životu drugih i životnoj sredini;
  • iskaže i obrazloži pozitivan stav prema sticanju naučnih znanja i primeni naučne metodologije.

 

Razred

Godišnji fond

Prvi

37 časova

 

ISHODI

Po završetku prvog razreda učenik će biti u stanju da:

TEME  

SADRŽAJI

–   obrazloži motiv izbora programa, učestvuje u donošenju pravila ponašanja u grupi i poštuje dogovorena pravila;

–   razlikuje fundamentalne i primenjene nauke;

–   tumači rezultate naučnih istraživanja sa različitih aspekata;

–   procenjuje značaj zelenih principa u okviru novih naučnih i tehnoloških dostignućai uticaj  nauke na svakodnevni život;

–   izrazi jasne stavove o važnosti nauke i tehnologije, značaju inovacija, kontinuiranom, doživotnom učenju i  važnosti sopstvenog uticaja na budućnost razvoja društva;

–   posmatra/meri i identifikuje svojstva/osobine objekta istraživanja;

–     prikupi, odabere i obradi informacijerelevantne za istraživanje, koristeći IKT;

–   prikaže rezultate istraživanja;

UVOD U ISTRAŽIVANJE Izrada modela „zelena kuća“.

Solarni panel.

Izrada prototipova polupropustljivih membrana.

Čovek i klima.

Fundamentalne i primenjene nauke, multidisciplinarni pristup nauci.

Obrazovanje kao primenjena nauka.

Nauka i tehnologija u svakodnevnom životu.

„Zeleni principi” u savremenoj nauci.

Otkrića koja su promenila svet.

Zanimljivieksperimenti.

 

–   obrazloži izbor teme/ideje projekta;

–   dizajnira i realizuje projekat odgovorno se odnoseći prema sebi, saradnicima i životnoj sredini;

–   predstavi rezultate/proizvod;

–   kritički proceni sopstveni rad i rad saradnika u grupi.

MOJ PROJEKAT  

Samostalna/grupna izrada projekta na odabranu temu

Ključne reči: naučni metod, primenjene nauke, naučnik/istraživač/pronalazač, tehnologija, inovacije, životna sredina

 

Ključne reči:

Ostavite komentar

Your email is never published nor shared. Sva obavezna polja su označena *

*